HRVATSKI SABOR
472
Na temelju članka 89. Ustava Republike Hrvatske, donosim
ODLUKU
O PROGLAŠENJU ZAKONA O TRŽIŠTU PLINA
Proglašavam Zakon o tržištu plina, koji je Hrvatski sabor donio na sjednici 22. veljače 2013. godine.
Klasa: 011-01/13-01/36
Urbroj: 71-05-03/1-13-2 Zagreb,
28. veljače 2013.
Predsjednik
Republike Hrvatske
Ivo Josipović, v. r.
ZAKON O TRŽIŠTU PLINA
I. OPĆE ODREDBE
Predmet i primjena Zakona
Članak 1.
(1) Ovim se Zakonom uređuju pravila i mjere za sigurnu i pouzdanu proizvodnju, transport, skladištenje, upravljanje terminalom za ukapljeni prirodni plin (u daljnjem tekstu: UPP), distribuciju i opskrbu plinom te za organiziranje tržišta plina kao dijela plinskog tržišta Europske unije. Nadalje utvrđuju se pravila koja se odnose na zaštitu kupaca, organiziranje i funkcioniranje plinskog sektora, koncesija za distribuciju plina i koncesija za izgradnju distribucijskog sustava, pravo pristupa treće strane, model bilančnih skupina, otvoren pristup tržištu, utvrđivanje obveza općih usluga i prava kupaca plina, a koja uključuju prava krajnjih kupaca, odvojeno vođenje poslovnih knjiga, financijskih izvješća, pravila pristupa plinskom sustavu, načela uzajamnosti i prekogranični transport plina.
(2) Pravila utvrđena ovim Zakonom i propisima donesenim na temelju njega primjenjuju se na prirodni plin i sve druge vrste plinova (bioplin, gradski plin, plin iz biomase i ukapljeni prirodni plin) u onoj mjeri u kojoj se takvi plinovi mogu tehnički i sigurno primješavati u tok prirodnog plina i tako distribuirati kroz plinski sustav.
(3) Na odnose u sektoru plina koji nisu uređeni ovim Zakonom primjenjuju se odredbe zakona kojim se uređuje energetski sektor, regulacija energetskih djelatnosti i zakona kojim se uređuje područje koncesija. Na proizvodnju prirodnog plina i skladištenje plina primjenjuju se i odredbe zakona kojim se uređuje područje rudarstva, ako ovim Zakonom nije drukčije određeno.
(4) Na postupke koji su propisani ovim Zakonom na odgovarajući način se primjenjuju odredbe Zakona o općem upravnom postupku. Primjena pravne stečevine Europske unije
Članak 2.
Ovim se Zakonom u zakonodavstvo Republike Hrvatske prenosi pravna stečevina Europske unije iz područja energetike, a posebice Direktiva 2009/73/EC Europskog parlamenta i Vijeća od 13. srpnja 2009. o zajedničkim pravilima za unutarnje tržište prirodnog plina (SL. L 211, 14. 8. 2009.).
Značenje pojedinih izraza
Članak 3.
(1) Izrazi koji se koriste u ovom Zakonu imaju značenja utvrđena zakonom kojim se uređuje energetski sektor i regulacija energetskih djelatnosti.
(2) U ovom se Zakonu koriste i izrazi koji u smislu ovoga Zakona imaju sljedeće značenje:
1. bilančna skupina – skupina s jednim ili više sudionika na tržištu plina koju organizira i vodi voditelj bilančne skupine,
2. certifikacija operatora transportnog sustava – postupak kojim se utvrđuje sukladnost operatora sustava s odredbama ovoga Zakona kojima se uređuje razdvajanje i neovisnost operatora transportnog sustava,
3. certifikat – akt koji u postupku certificiranja izdaje Hrvatska energetska regulatorna agencija i kojim se potvrđuje da operator transportnog sustava ispunjava uvjete u pogledu njegova razdvajanja i neovisnosti, uvjete financijske, materijalne, tehničke i kadrovske opremljenosti te druge uvjete propisane ovim Zakonom,
4. distribucija plina – razvod plina distribucijskim sustavom visoke, srednje i niske tlačne razine radi isporuke plina krajnjim kupcima, uključujući pomoćne usluge, a isključujući opskrbu plinom,
5. distribucijski sustav – sustav plinovoda i ostalih pripadajućih objekata i opreme koji su u vlasništvu i/ili kojima upravlja operator distribucijskog sustava, a koji se koristi za distribuciju plina, nadzor i upravljanje, mjerenje i prijenos podataka,
6. dugoročno planiranje – planiranje opskrbnih količina plina i kapaciteta plinskog sustava na dugoročnoj osnovi radi zadovoljenja potražnje sustava za plinom, diversifikacije dobavnih pravaca i osiguranja opskrbe kupaca,
7. energetski subjekt – pravna ili fizička osoba koja obavlja najmanje jednu od energetskih djelatnosti iz članka 4. ovoga Zakona te je odgovorna za komercijalne i tehničke zadaće i poslove koji su u vezi s tim djelatnostima, ali ne uključuje krajnje kupce,
8. energija uravnoteženja – plin koji je predan u transportni sustav ili preuzet iz transportnog sustava radi uravnoteženja transportnog sustava,
9. horizontalno integrirani subjekt – energetski subjekt za plin koji osim energetskih djelatnosti u sektoru plina obavlja najmanje jednu djelatnost izvan sektora plina,
10. Hrvatska energetska regulatorna agencija (u daljnjem tekstu: Agencija) – nezavisan regulator energetskih djelatnosti osnovan posebnim zakonom i s ovlastima propisanim odredbama ovoga Zakona, zakona kojim se uređuje energetski sektor i regulacija energetskih djelatnosti,
11. integrirani energetski subjekti – povezani subjekti koji mogu biti vertikalno ili horizontalno integrirani,
12. izravni plinovod – plinovod kojim je ostvarena izravna povezanost s mrežom proizvodnih plinovoda ili plinskim sustavom, a koji dopunjuje međusobno povezani sustav,
13. kontrola – prava, ugovori i druga sredstva koja odvojeno ili u kombinaciji, imajući u vidu činjenično stanje ili zakonske odredbe, daju mogućnost odlučujućeg utjecaja na energetski subjekt, posebno putem vlasništva ili prava na korištenje cjelokupne ili dijela imovine energetskog subjekta te prava ili ugovori koji daju odlučujući utjecaj na sastav, glasovanje ili odlučivanje tijela energetskog subjekta,
14. kućanstvo – kupac koji kupuje plin za potrošnju u vlastitom kućanstvu, isključujući potrošnju plina za potrebe obavljanja registrirane gospodarske ili druge djelatnosti,
15. međudržavni spojni plinovod – plinovod koji prelazi ili premošćuje granicu između država isključivo u svrhu povezivanja transportnih sustava tih država,
16. međusobno povezani sustav – dva ili više sustava koji su povezani jedan s drugim,
17. ministar – ministar nadležan za energetiku,
18. Ministarstvo – ministarstvo nadležno za energetiku,
19. mreža proizvodnih plinovoda – svaki plinovod ili mreža plinovoda koji su izgrađeni kao dio projekta eksploatacije nafte ili plina ili se koriste za dovođenje plina iz jednog ili više takvih projekata u postrojenje za preradu ili terminal ili obalni terminal,
20. novi infrastrukturni objekt – objekt plinskog sustava koji nije dovršen do 26. travnja 2007.,
21. odstupanje – razlika između predanih i preuzetih količina plina iz transportnog sustava, promatrano u određenom vremenskom razdoblju,
22. operativna akumulacija – količina plina koja je stlačivanjem uskladištena u transportnom sustavu, isključujući plin za tehnološke kapacitete kojima se isključivo koristi operator transportnog sustava,
23. operativna zaliha – količina plina u sustavu skladišta plina koja je u vlasništvu operatora transportnog sustava i kojom se operator transportnog sustava koristi za optimalno tehničko vođenje transportnog sustava,
24. operator distribucijskog sustava – energetski subjekt koji obavlja energetsku djelatnost distribucije plina i odgovoran je za rad, održavanje i razvoj distribucijskog sustava na određenom području i gdje je izvodivo, njegovo povezivanje s drugim sustavima te za osiguranje dugoročne sposobnosti sustava da zadovoljava razumne potrebe za distribucijom plina,
25. operator sustava skladišta plina – energetski subjekt koji obavlja energetsku djelatnost skladištenja plina i odgovoran je za rad, održavanje i razvoj sustava skladišta plina,
26. operator terminala za ukapljeni prirodni plin UPP – energetski subjekt koji obavlja energetsku djelatnost upravljanja terminalom za UPP i odgovoran je za rad, održavanje i razvoj terminala za UPP,
27. operator transportnog sustava – energetski subjekt koji obavlja energetsku djelatnost transporta plina i odgovoran je za rad, održavanje i razvoj transportnog sustava na određenom području i gdje je izvodivo, njegovo povezivanje s drugim sustavima te za osiguranje dugoročne sposobnosti sustava da zadovoljava razumne potrebe za transportom plina,
28. operator tržišta plina – energetski subjekt koji obavlja energetsku djelatnost organiziranja tržišta plina,
29. opskrba plinom – prodaja ili preprodaja plina kupcu, uključujući prodaju ili preprodaju i UPP-a,
30. opskrba u obvezi javne usluge – opskrba plinom koja se obavlja po reguliranim uvjetima za kućanstvo i opskrba plinom onih energetskih subjekata, pravnih i fizičkih osoba kojom se toplinskom energijom proizvedenom iz plina opskrbljuju kućanstvo u skladu sa zakonom kojim se uređuje toplinska energija,
31. opskrbljivač – pravna ili fizička osoba koja obavlja energetsku djelatnost opskrbe plinom,
32. opskrbljivača u obvezi javne usluge – energetski subjekt koji obavlja energetsku djelatnost opskrbe u obvezi javne usluge,
33. opskrbljivač/trgovac u poteškoćama – opskrbljivač/trgovac koji za razdoblje od najmanje 50 dana nije ispunio dospjele novčane obveze prema drugim energetskim subjektima,
34. plinska godina – razdoblje koje počinje u 6.00 sati 1. listopada tekuće godine i traje do 6.00 sati 1. listopada iduće godine, osim ako nije drugačije određeno propisima Europske unije,
35. plinski sustav – sustav povezanih postrojenja i vodova koji obuhvaća transportni sustav, distribucijski sustav, sustav skladišta plina i terminal za UPP,
36. pomoćne usluge – sve usluge potrebne za pristup i rad transportnog sustava, distribucijskog sustava, sustava skladišta plina i terminala za UPP, uključujući uravnoteživanje transportnog sustava i umješavanje inertnih plinova, osim objekata rezerviranih isključivo za obavljanje osnovne djelatnosti operatora transportnog sustava,
37. povezani subjekti – pridruženi subjekti, u skladu sa značenjem članka 41. Sedme Direktive 83/349/EEZ od 13. lipnja 1983. na osnovi članka 44(2)(g)(*) Ugovora o konsolidiranim računima, i/ili udruženi subjekti, u skladu sa značenjem članka 33(1) iste Direktive i/ili subjekti koji pripadaju istim dioničarima,
38. prihvat i otprema UPP-a – korištenje terminala za UPP za ukapljivanje plina ili prihvat, iskrcaj i uplinjavanje UPP-a, daljnju otpremu plina u povezani plinski sustav, uključujući privremeno skladištenje UPP-a u svrhu uplinjavanja i pomoćne usluge,
39. priključak – fizički priključak na transportni sustav ili distribucijski sustav koji obuhvaća mjernu opremu i obračunsko mjerno mjesto,
40. proizvodnja plina – proizvodnja, isporuka i prodaja plina, isključujući proizvodnju prirodnog plina,
41. proizvodnja prirodnog plina – način na kojim se u proizvodnom postrojenju postiže da prirodni plin zadovolji uvjete o kvaliteti plina sukladno članku 89. ovoga Zakona, a nakon eksploatacije prirodnog plina, koja se obavlja sukladno propisima iz područja rudarstva i ugljikovodika, kako bi se mogao tehnički i sigurno transportirati ili distribuirati kroz plinski sustav uključujući prodaju i isporuku istoga,
42. proizvođač plina – pravna ili fizička osoba koja sudjeluje na tržištu, a proizvodi plin,
43. proizvođač prirodnog plina – pravna ili fizička osoba koja sudjeluje na tržištu, a proizvodi prirodni plin,
44. sigurnost – uključuje sigurnost opskrbe plinom i tehničku sigurnost plinskog sustava u cijelosti i svim njegovim dijelovima,
45. skladištenje plina – utiskivanje plina u sustav skladišta plina, skladištenje plina u radnom volumenu sustava skladišta plina i povlačenje plina iz sustava skladišta plina, uključujući pomoćne usluge,
46. sustav skladišta plina – objekt koji je u vlasništvu i/ili kojim upravlja operator sustava skladišta plina, koji se koristi za skladištenje plina, nadzor i upravljanje, mjerenje i prijenos podataka, uključujući i dio terminala za UPP koji se koristi za skladištenje, ali isključujući dio koji se koristi za proizvodne operacije i objekte kojima se isključivo koristi operator transportnog sustava,
47. terminal za UPP – objekt koji je u vlasništvu i/ili kojim upravlja operator terminala za UPP i koji se koristi za prihvat i otpremu UPP-a, nadzor i upravljanje, mjerenje i prijenos podataka, isključujući dio terminala za UPP koji se koristi za skladištenje UPP-a,
48. transport plina – prijenos plina kroz transportni sustav, isključujući opskrbu plinom i trgovinu plinom, a uključujući tranzit plina i pomoćne usluge,
49. transportni sustav – objekt koji je u vlasništvu i/ili kojim upravlja operator transportnog sustava, a koji čine sustav visokotlačnih plinovoda, isključujući mrežu proizvodnih plinovoda i visokotlačne distribucijske plinovode, uključujući plin za tehnološke kapacitete kojima se isključivo koristi operator transportnog sustava, operativnu akumulaciju i ostale pripadajuće objekte i opremu koji se koriste za transport plina, nadzor i upravljanje, mjerenje i prijenos podataka,
50. treća država – svaka država osim Republike Hrvatske, država članica Europske unije i ugovornih strana Energetske zajednice,
51. trgovac plinom – energetski subjekt koji obavlja energetsku djelatnost trgovine plinom kao tržišnu djelatnost,
52. trgovina plinom – kupnja i prodaja plina, isključujući prodaju plina krajnjem kupcu,
53. ugovor – ugovor koji su u pismenom obliku sklopile dvije ili više strana,
54. vertikalno integrirani subjekt – energetski subjekt za plin ili više povezanih energetskih subjekata za plin, nad kojim ista osoba ili osobe imaju pravo direktno ili indirektno provoditi kontrolu i koji obavlja najmanje jednu od sljedećih djelatnosti: transport plina, distribucija plina, skladištenje plina i upravljanje terminalom za UPP te jednu od sljedećih djelatnosti: proizvodnja, trgovina ili opskrba plinom odnosno proizvodnja prirodnog plina,
55. virtualna točka trgovanja – mjesto trgovine plinom nakon njegova ulaska u transportni sustav, a prije njegova izlaska iz transportnog sustava, uključujući sustav skladišta plina,
56. voditelj bilančne skupine – energetski subjekt koji organizira i vodi bilančnu skupinu i odgovoran je za usklađivanje količina plina koje se, za bilančnu skupinu koju organizira i vodi, predaju u transportni sustav i preuzimaju iz transportnog sustava,
57. zajamčeni opskrbljivač – opskrbljivač koji pruža javnu uslugu opskrbe plinom prema reguliranim uvjetima krajnjem kupcu koji je pod određenim uvjetima ostao bez opskrbljivača plinom.
Energetske djelatnosti u sektoru plina
Članak 4.
(1) Energetske djelatnosti u smislu ovoga Zakona su:
1. proizvodnja plina,
2. proizvodnja prirodnog plina,
3. transport plina,
4. skladištenje plina,
5. upravljanje terminalom za UPP,
6. distribucija plina,
7. organiziranje tržišta plina,
8. trgovina plinom i
9. opskrba plinom.
(2) Energetske djelatnosti, u smislu ovoga Zakona, obavljaju se kao javne usluge i kao tržišne djelatnosti.
(3) Energetska djelatnost opskrbe plinom iz stavka 1. točke 9. ovoga članka uključuje opskrbu plinom krajnjih kupaca na tržištu plina, opskrbu plinom u javnoj usluzi i zajamčenu opskrbu plinom. Energetski subjekti koji obavljaju opskrbu plinom u javnoj usluzi i zajamčenu opskrbu plinom mogu obavljati i opskrbu plinom krajnjih kupaca na tržištu plina ako primijene odredbe članka 71. i članka 72. ovoga Zakona.
(4) Pravne i fizičke osobe mogu obavljati energetske djelatnosti iz stavka 1. ovoga članka samo na temelju rješenja kojim se dozvoljava obavljanje te djelatnosti (u daljnjem tekstu: dozvola) sukladno zakonu kojim se uređuje energetski sektor, osim ako drugačije nije propisano ovim Zakonom.
Interes Republike Hrvatske
Članak 5.
(1) Sigurna opskrba plinom smatra se ključnim elementom javne sigurnosti i u smislu ovoga Zakona predstavlja:
– osiguravanje isporuke plinom i
– tehničku sigurnost proizvodnje, transporta, distribucije i potrošnje plina.
(2) Osiguravanje dostatne proizvodnje i isporuke plina potrebne za život i rad građana te poslovanje i razvoj gospodarskih i društvenih subjekata i njihova opskrba plinom na siguran, pouzdan i kvalitetan način, po realnim cijenama, kao i energetski razvoj, od interesa je za Republiku Hrvatsku.
(3) Radi očuvanja sigurnosti opskrbe energetski subjekti koji obavljaju energetske djelatnosti koje se obavljaju kao javna usluga dužni su, radi ostvarivanja interesa Republike Hrvatske iz stavka 2. ovoga članka, dati prvenstvo osiguranju dostatne količine plina koja je potrebna za život i rad građana te poslovanje i razvoj gospodarskih i društvenih subjekata i njihovu opskrbu plinom na siguran, pouzdan i kvalitetan način, zadovoljavajući pri tome kriterij ekonomičnosti isporuke.
(4) Vlada Republike Hrvatske, na prijedlog Ministarstva i uz prethodno mišljenje Agencije, može odlukom odrediti da energetski subjekti koji imaju dozvolu za opskrbu plinom budu opskrbljivači u javnoj usluzi za područje jedinice područne (regionalne) samouprave, u skladu s odredbama ovoga Zakona.
(5) Mišljenje Agencije iz stavka 4. ovoga članka za određivanje opskrbljivača u javnoj usluzi temelji se na provedenom istraživanju funkcioniranja tržišta plina u skladu sa člankom 51. ovoga Zakona.
(6) Vlada Republike Hrvatske, na prijedlog Ministarstva i uz prethodno mišljenje Agencije, odlukom određuje energetski subjekt, koji ima dozvolu za obavljanje energetske djelatnosti opskrbe plinom, za obavljanje zajamčene opskrbe plinom na području Republike Hrvatske.
(7) Mišljenje Agencije iz stavka 6. ovoga članka za određivanje zajamčenog opskrbljivača temelji se na provedenom istraživanju funkcioniranja tržišta plina u skladu sa člankom 51. ovoga Zakona.
(8) Energetski subjekti iz stavaka 4. i 6. ovoga članka dužni su osigurati potrebne uvjete za redovitu i sigurnu opskrbu krajnjih kupaca plinom na način da prvenstveno kupuju plin od proizvođača plina, a nedostatne količine plina od trgovaca te od drugih opskrbljivača, na organiziranom tržištu plina ili iz uvoza.
(9) Energetski subjekti iz stavaka 4. i 6. ovoga članka su prilikom kupnje plina za potrebe opskrbe plinom koja se obavlja kao javna usluga obvezni primjenjivati najbolju poslovnu praksu i mjere kojima se postižu najpovoljniji uvjeti za krajnje kupce.
(10) Sudionici na tržištu plina dužni su planirati i poduzimati mjere za sigurnu opskrbu plinom u skladu s propisanim standardima opskrbe plinom i odgovorni su za sigurnost opskrbe plinom u okviru svoje djelatnosti.
(11) Operator distribucijskog sustava dužan je na zahtjev jedinica područne (regionalne) samouprave dostaviti sljedeće podatke: o ponudi i potražnji plina na svom području, izradu procjena buduće potrošnje i raspoložive ponude, planiranje izgradnje dodatnih kapaciteta i razvoj distribucijskog sustava na svom području.
(12) Jedinica područne (regionalne) samouprave na temelju podataka iz stavka 11. ovoga članka od svih operatora distribucijskog sustava, s kojima je sklopila koncesijski ugovor, na svome području analizira i predlaže poduzimanje mjera u okviru svoje nadležnosti utvrđene odredbama ovoga Zakona. Planovi i programi jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave moraju biti usklađeni s planom razvoja plinskog distribucijskog sustava koji je sastavni dio ugovora o koncesiji iz članka 40. ovoga Zakona.
(13) Ministarstvo je odgovorno za praćenje odnosa između ponude i potražnje na tržištu plina, izradu procjena buduće potrošnje i raspoložive ponude, planiranje izgradnje i razvoja dodatnih kapaciteta plinskog sustava te predlaganje i poduzimanje mjera u slučaju proglašenja kriznog stanja.
II. OBAVLJANJE ENERGETSKIH DJELATNOSTI
Energetske djelatnosti koje se obavljaju kao javna usluga
Članak 6.
(1) Energetske djelatnosti koje se obavljaju kao javne usluga su:
1. transport plina,
2. distribucija plina,
3. organiziranje tržišta plina i
4. opskrba plinom iz članka 4. stavka 3. ovoga Zakona osim opskrbe plinom krajnjih kupaca na tržištu plina, 5. skladištenje plina i 6. upravljanje terminalom za UPP.
(2) Energetski subjekti koji obavljaju djelatnost opskrbe plinom u javnoj usluzi i zajamčenu opskrbu plinom iz stavka 1. točke 4. ovoga članaka mogu obavljati i druge energetske djelatnosti ako primijene odredbe članka 71. i članka 72. ovoga Zakona.
(3) Iznimno od stavka 1. točke 5. ovoga članka energetska djelatnost skladištenja plina može se obavljati kao tržišna djelatnost ako operator skladišta plina ishodi od Agencije suglasnost za obavljanje energetske djelatnosti skladištenja plina kao tržišne djelatnosti.
(4) Kriterij za davanje suglasnosti iz stavka 3. ovoga članka određuje se s obzirom na razinu tržišnog natjecanja vezano uz energetsku djelatnost skladištenja plina u Republici Hrvatskoj i regiji te na pitanju sigurnosti opskrbe plinom u Republici Hrvatskoj. Agencija je dužna prije davanja suglasnosti zatražiti prethodno mišljenje Ministarstva i tijela nadležnog za zaštitu tržišnog natjecanja.
(5) Energetski subjekti koji obavljaju energetske djelatnosti koje se obavljaju kao javna usluga obvezni su u pružanju javne usluge osigurati:
1. primjenu utvrđenog iznosa tarifnih stavki za transport plina, distribuciju plina, skladištenje plina i upravljanje terminalom za UPP prema reguliranim uvjetima,
2. primjenu naknade za organiziranje tržišta plina koju je odredila Agencija,
3. primjenu iznosa tarifnih stavki za opskrbu plinom koje je odredila Agencija,
4. sigurnost i pouzdanost opskrbe,
5. kvalitetu usluge,
6. zaštitu okoliša,
7. zaštitu zdravlja, života i imovine građana i
8. mjere za zaštitu krajnjih kupaca plina.
(6) Agencija je obvezna obavijestiti Europsku komisiju i Ministarstvo o svim mjerama određenim u pogledu obveze javne usluge, uključujući zaštitu krajnjih kupaca te o njihovu mogućem utjecaju na tržišno natjecanje u Republici Hrvatskoj ili inozemstvu. Agencija je obvezna obavijestiti Europsku komisiju i Ministarstvo svake dvije godine o svim promjenama takvih mjera.
(7) Za obavljanje energetskih djelatnosti koje se obavljaju kao javne usluge iz stavka 1. ovoga članka Agencija donosi tarifne metodologije iz članka 88. ovoga Zakona i iznose tarifnih stavki u skladu s odredbama zakona kojim se uređuje energetski sektor.
Energetske djelatnosti koje se obavljaju kao tržišne djelatnosti
Članak 7.
(1) Energetske djelatnosti koje se obavljaju kao tržišne djelatnosti su:
1. proizvodnja plina,
2. proizvodnja prirodnog plina,
3. trgovina plinom i
4. opskrba plinom krajnjih kupaca na tržištu plina, osim opskrbe plinom iz članka 6. stavka 1. točke 4. ovoga Zakona.
(2) Energetski subjekti koji obavljaju opskrbu plinom krajnjih kupaca na tržištu plina iz stavka 1. točke 4. ovoga članaka mogu obavljati i druge energetske djelatnosti ako primijene odredbe članka 71. i članka 72. ovoga Zakona.
(3) Energetski subjekti koji obavljaju energetske djelatnosti koje su utvrđene kao tržišne djelatnosti obvezni su u pružanju usluge osigurati:
1. sigurnost i pouzdanost opskrbe,
2. kvalitetu usluge,
3. zaštitu okoliša,
4. zaštitu zdravlja, života i imovine građana i
5. mjere za zaštitu krajnjih kupaca plina.
(4) Obavljanje tržišnih energetskih djelatnosti na tržištu plina provodi se i organizira u skladu s ciljevima razvoja energetskih djelatnosti i potrebama krajnjih kupaca u Republici Hrvatskoj za postizanjem sigurne, pouzdane i kvalitetne opskrbe plinom uz poštivanje načela tržišnog natjecanja i jednakog pravnog položaja svih sudionika na tržištu u odnosu na:
1. ostvarivanje prava na izgradnju energetskog objekta,
2. pristup plinskom sustavu,
3. primjenu slobodno ugovorene cijene,
4. prava na obavljanje energetske djelatnosti,
5. dostupnost informacija i
6. ostale slučajeve utvrđene odredbama ovoga Zakona i zakona kojim se uređuje područje regulacije energetskih djelatnosti.
Obavljanje energetske djelatnosti opskrbe ili trgovine plinom od strane pravne ili fizičke osobe čije je sjedište u državi članici Europske unije
Članak 8.
(1) Opskrbljivač ili trgovac plinom iz države članice Europske unije i ugovornoj strani Energetske zajednice koji želi biti sudionik na tržištu plina u Republici Hrvatskoj dužan je od Agencije ishoditi dozvolu za obavljanje energetske djelatnosti opskrbe plinom ili trgovine plinom.
(2) Iznimno od odredbe kojom se određuju uvjeti za izdavanje dozvole za obavljanje energetske djelatnosti sukladno zakonu kojim se uređuje energetski sektor, Agencija može opskrbljivaču plinom ili trgovcu plinom iz stavka 1. ovoga članka izdati dozvolu za obavljanje energetske djelatnosti opskrbe plinom ili trgovine plinom ako je:
1. u državi članici Europske unije ili ugovornoj strani Energetske zajednice registriran za obavljanje energetske djelatnosti opskrbe plinom ili trgovinu plinom,
2. dostavio Agenciji odgovarajući instrument financijskog osiguranja i
3. dostavio Agenciji izjavu odgovorne osobe o prihvaćanju obveza propisanih ovim Zakonom i podzakonskim propisima donesenim na temelju njega.
(3) Agencija će prije izdavanja dozvole opskrbljivaču plinom ili trgovcu plinom iz stavka 2. ovoga članka zatražiti informacije o njegovoj tehničkoj i financijskoj kvalificiranosti te stručnoj osposobljenosti od regulatornog tijela države članice Europske unije, odnosno ugovorne strane Energetske zajednice u kojoj je njegovo sjedište.
Gradnja i korištenje građevina
Članak 9
Građevine za proizvodnju plina (u daljnjem tekstu: proizvodna postrojenja), transport, skladištenje, terminal za UPP i distribuciju plina grade se i koriste u skladu s propisima o prostornom uređenju i gradnji, propisima kojima se uređuje energetski sektor, propisima kojima se uređuje zaštita okoliša te posebnim tehničkim i sigurnosnim propisima.
Tajnost podataka
Članak 10.
Operator transportnog sustava, operator distribucijskog sustava, operator skladišta plina, operator terminala za UPP, operator tržišta plina, opskrbljivač, trgovac i proizvođač te Agencija dužni su osigurati tajnost povjerljivih poslovnih podataka koje saznaju od drugih energetskih subjekata i krajnjih kupaca, osim ako prema odredbama ovoga Zakona ili drugih posebnih zakona i propisa nisu ovlašteni ili dužni podatke javno objaviti ili ih priopćiti nadležnim državnim tijelima.
Ugovori između sudionika na tržištu plina
Članak 11.
Sudionici na tržištu plina moraju svoje odnose urediti ugovorima koje sklapaju u skladu s ovim Zakonom, pravilima o organizaciji tržišta plina, mrežnim pravilima transportnog sustava, mrežnim pravilima plinskog distribucijskog sustava, pravilima korištenja sustava skladišta plina, pravilima korištenja terminala za UPP, općim uvjetima opskrbe plinom, metodologijom utvrđivanja naknade za priključenje na plinski distribucijski ili transportni sustav i za povećanje priključnog kapaciteta.
III. PROIZVOĐAČ PLINA I PROIZVOĐAČ PRIRODNOG PLINA
Prava proizvođača plina i proizvođača prirodnog plina
Članak 12.
Proizvođač plina i proizvođač prirodnog plina imaju pravo:
1. priključiti mrežu proizvodnih plinovoda na transportni sustav ili distribucijski sustav, u skladu s aktima iz članaka 84. i 85. ovoga Zakona te metodologijom iz članka 88. stavka 2. ovoga Zakona,
2. ugovarati prodaju prirodnog plina s opskrbljivačem u obvezi javne usluge, odnosno zajamčenim opskrbljivačem,
3. ugovarati prodaju prirodnog plina s opskrbljivačem na tržištu i trgovcem plina,
4. pristupa skladištu prema reguliranim uvjetima u skladu s odredbama ovoga Zakona,
5. ograničiti ili prekinuti isporuku plina: – u slučaju izravne ugroženosti života i zdravlja ljudi ili imovine te radi otklanjanja takvih opasnosti, – radi planiranog održavanja ili rekonstrukcije proizvodnih postrojenja, – radi otklanjanja kvarova na proizvodnim postrojenjima,
6. odbiti pristup mreži proizvodnih plinovoda uz ispunjavanje uvjeta iz članka 73. ovoga Zakona.
Dužnosti proizvođača plina i proizvođača prirodnog plina
Članak 13.
(1) Proizvođač plina i proizvođač prirodnog plina dužni su:
1. osigurati siguran, pouzdan i učinkovit rad mreže proizvodnih plinovoda,
2. osigurati objektivne, jednake i transparentne uvjete pristupa mreži proizvodnih plinovoda, uključujući pristup postrojenjima koja pružaju popratne tehničke usluge, osim onih dijelova mreže proizvodnih plinovoda koji se koriste za proizvodnju plina na lokaciji plinskog polja, u skladu s odredbama ovoga Zakona te aktima iz članka 83. i 84. ovoga Zakona i metodologijom iz članka 88. stavka 2. ovoga Zakona,
3. osigurati da cjelokupna proizvedena količina prirodnog plina bude prvenstveno ponuđena opskrbljivačima koji opskrbljuju plinom kupce na teritoriju Republike Hrvatske,
4. davati sudionicima na tržištu plina informacije propisane aktima iz članaka 83., 84. i 85. ovoga Zakona,
5. uspostaviti i osigurati rad upravljačkog centra za vođenje proizvodnog sustava, sustava mjerenja i sustava za praćenje parametara kvalitete plina i pouzdanosti isporuke plina,
6. izraditi i objaviti te jednom godišnje ažurirati i dostaviti ministru na odobrenje petogodišnji plan razvoja mreže proizvodnih plinovoda te projekciju plana proizvodnje. Ministarstvo će prije davanja odobrenja na dostavljeni plan razvoja mreže proizvodnih plinovoda, odnosno projekcije plana proizvodnje pribaviti mišljenje Agencije,
7. planirati i poduzimati mjere za sigurnu i kontinuiranu proizvodnju plina,
8. davati propisane informacije Ministarstvu i Agenciji,
9. osigurati propisanu kvalitetu proizvedenog plina i prirodnog plina,
10. priključiti se na transportni i/ili distribucijski sustav Republike Hrvatske.
(2) Uvjeti i način proizvodnje i korištenja plina iz obnovljivih izvora energije na tržištu plina, financijski poticaj za proizvodnju i korištenje plina iz obnovljivih izvora energije te druga pitanja vezana za korištenje plina iz obnovljivih izvora energije, određuju se posebnim zakonom kojim će se urediti korištenje obnovljivih izvora energije kao i ostalim propisima.
(3) Proizvođač prirodnog plina dužan je obavijestiti Agenciju o količinama prirodnog plina koje je prodao sukladno stavku 1. točki 3. ovoga članka te potom preostale količine prirodnog plina ponuditi na tržištu plina.
(4) Proizvođač plina i proizvođač prirodnog plina dužni su izraditi i na primjeren način javno objaviti program mjera za poboljšanje energetske učinkovitosti te godišnje izvješće o rezultatima njegove primjene.
(5) Ministarstvo, ako procijeni da je potrebno postaviti dodatne zahtjeve za poboljšanje energetske učinkovitosti u proizvodnji, može rješenjem propisati minimalni stupanj učinkovitosti za pojedine tehnologije koji treba postići kod izgradnje novog ili rekonstrukcije postojećeg proizvodnog postrojenja.
(6) Za prostore na kojima su proizvodna plinska postrojenja, energetski subjekti, odnosno vlasnici tih postrojenja dužni su plaćati naknadu jedinicama lokalne samouprave na čijem području se nalaze takva postrojenja. Vlada Republike Hrvatske, na prijedlog Ministarstva, odlukom propisuje visinu naknade za korištenje prostora, način njezine raspodjele te moguću namjenu takvih sredstava.
IV. OPERATOR TRANSPORTNOG SUSTAVA
Razdvajanje transportnog sustava i operatora transportnog sustava
Članak 14.
(1) Operator transportnog sustava mora biti vlasnik transportnog sustava te mora biti organiziran u samostalnom pravnom subjektu neovisno o drugim djelatnostima u sektoru plina.
(2) Vlasnik transportnog sustava djeluje kao operator transportnog sustava.
(3) Neovisnost operatora transportnog sustava osigurava se na način da ista osoba ili osobe ne smiju istodobno:
1. izravno ili posredno kontrolirati energetski subjekt koji obavlja neku od energetskih djelatnosti proizvodnje, trgovine, opskrbe energijom te energetske djelatnosti proizvodnje prirodnog plina i izravno ili posredno kontrolirati ili izvršavati druga prava nad operatorom transportnog sustava ili nad transportnim sustavom,
2. izravno ili posredno kontrolirati operatora transportnog sustava ili transportni sustav, i izravno ili posredno kontrolirati ili izvršavati druga prava nad energetskim subjektom koji obavlja neku od energetskih djelatnosti proizvodnje, trgovine, opskrbe energijom te energetske djelatnosti proizvodnje prirodnog plina,
3. imenovati članove nadzornog odbora, članove uprave ili drugog tijela koje zastupa energetski subjekt u slučaju operatora transportnog sustava ili transportnog sustava, i izravno ili posredno kontrolirati ili izvršavati druga prava nad energetskim subjektom koji obavlja neku od energetskih djelatnosti proizvodnje, trgovine, opskrbe energijom te energetske djelatnosti proizvodnje prirodnog plina i
4. biti članom nadzornog odbora, uprave ili drugog tijela koje zastupa energetski subjekt koji obavlja neku od energetskih djelatnosti proizvodnje, trgovine, opskrbe energijom te energetske djelatnosti proizvodnje prirodnog plina i operatora transportnog sustava ili transportni sustav.
(4) Zabrane iz stavka 3. ovoga članka odnose se osobito na:
1. korištenje glasačkog prava,
2. prava imenovanja članova nadzornog odbora, članova uprave ili drugog tijela koje zastupa pravni subjekt ili
3. posjedovanje većinskog udjela.
(5) Obveza iz stavka 3. ovoga članka smatra se izvršenom kada dva ili više vlasnika transportnog sustava ostvare zajednički pothvat koji djeluje kao operator transportnog sustava u dvije ili više država. Niti jedan drugi subjekt ne može biti dijelom zajedničkog pothvata, osim u slučaju da je certificiran kao neovisni operator sustava u skladu sa člankom 15. ovoga Zakona, odnosno kao neovisni operator transporta u skladu sa člankom 18. ovoga Zakona.
(6) Dva odvojena tijela javne vlasti koja kontroliraju operatora transportnog sustava ili transportni sustav te kontroliraju energetski subjekt koji obavlja neku od energetskih djelatnosti proizvodnje, trgovine, opskrbe energijom te energetske djelatnosti proizvodnje prirodnog plina ne smatraju se istom osobom ili osobama u smislu stavka 3. ovoga članka.
(7) Certifikaciju vlasnički razdvojenog operatora transportnog sustava, pod uvjetima i na način propisan ovim Zakonom, provodi Agencija.
(8) Komercijalno osjetljivi podaci kojima raspolaže operator transportnog sustava koji je bio dio vertikalno integriranog subjekta, odnosno njegovi zaposlenici ne smiju se učiniti dostupnim energetskim subjektima koji obavljaju neku od energetskih djelatnosti proizvodnje, trgovine, opskrbe energijom te energetske djelatnosti proizvodnje prirodnog plina.
(9) Operator transportnog sustava dužan je donijeti, uz prethodnu suglasnost Agencije, program mjera radi osiguranja provedbe načela i zahtjeva njegove neovisnosti kao, i zaštite tajnosti podataka, koji uključuje i posebne obveze zaposlenika.
Uvjeti za određivanje neovisnog operatora sustava
Članak 15.
(1) Iznimno od odredbi članka 14. ovoga Zakona, na prijedlog vlasnika transportnog sustava ili Agencije, Agencija rješenjem može odrediti neovisnog operatora sustava.
(2) Certifikaciju neovisnog operatora sustava, pod uvjetima i na način propisan ovim Zakonom, provodi Agencija.
(3) Neovisni operator sustava može se odrediti samo ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:
1. da predloženi operator ispunjava zahtjeve iz članka 14. stavka 3. ovoga Zakona,
2. da predloženi operator raspolaže financijskim, materijalnim, tehničkim i kadrovskim sredstvima potrebnim za izvršavanje svojih dužnosti,
3. da se predloženi operator obvezao uskladiti s desetogodišnjim planom razvoja transportnog sustava koji nadzire Agencija,
4. da predloženi operator dokaže sposobnost izvršavanja obveza koje su utvrđene Uredbom (EZ) br. 715/2009 te sposobnost ostvarenja suradnje s operatorima transportnih sustava na regionalnoj i europskoj razini i
5. da vlasnik transportnog sustava dokaže svoju sposobnost izvršavanja obveza iz članka 16. stavka 2. ovoga Zakona. U tu svrhu Agenciji se dostavljaju svi nacrti ugovora s predloženim operatorom ili drugim nadležnim subjektom.
Dužnosti neovisnog operatora sustava i vlasnika transportnog sustava
Članak 16.
(1) Neovisni operator sustava je dužan:
1. odobravati i upravljati transportnim sustavom i korištenjem transportnog sustava, uključujući naplatu iznosa financijskih sredstava koja se prikupljaju za korištenje transportnog sustava, zagušenje i plaćanja prema mehanizmu poravnanja između operatora transportnih sustava, u skladu s Uredbom (EZ) br. 715/2009,
2. voditi energetski sustav i razvijati transportni sustav,
3. osigurati dugoročnu sposobnost transportnog sustava na način da zadovolji razumne zahtjeve kroz investicijsko planiranje i
4. planirati (uključujući postupak odobrenja), graditi i puštati u pogon nove objekte transportnog sustava. U tu svrhu neovisni operator sustava obavlja funkciju operatora transportnog sustava u skladu s odredbama članaka od 26. do 28. ovoga Zakona.
(2) Vlasnik transportnog sustava kojim upravlja neovisni operator sustava dužan je:
1. osigurati odgovarajuću suradnju i potporu neovisnom operatoru sustava u izvršavanju njegovih obveza, uključujući osobito sve važne informacije,
2. financirati investicije o kojima je odluku donio neovisni operator sustava, a koje je odobrila Agencija, ili dati suglasnost na financiranje investicija od neke zainteresirane strane uključujući neovisnog operatora sustava. Takve financijske aranžmane odobrava Agencija. Prije davanja odobrenja Agencija se savjetuje s vlasnikom transportnog sustava, kao i s drugim zainteresiranim stranama. U slučaju izostanka odobrenja Agencije takav financijski aranžman ne smije se realizirati,
3. osigurati ispunjavanje obveza i odgovornosti koje se odnose na osnovna sredstva transportnog sustava, osim odgovornosti koje se odnose na zadaće neovisnog operatora sustava i
4. osigurati jamstva u svrhu lakšeg financiranja proširenja transportnog sustava osim investicija za koje je u skladu s točkom 2. ovoga stavka dana suglasnost na financiranje zainteresirane strane, uključujući neovisnog operatora sustava.
(3) Vlasnik transportnog sustava kojim upravlja neovisni operator sustava nije odgovoran za odobravanje i upravljanje transportnog sustava i korištenje transportnog sustava, niti za investicijsko planiranje.
Neovisnost vlasnika transportnog sustava
Članak 17.
(1) Ako je određen neovisni operator sustava, vlasnik transportnog sustava koji je dio strukture vertikalno integriranog subjekta mora biti samostalan najmanje u smislu svog pravnog oblika, ustrojstva i odlučivanja i nezavisan od ostalih djelatnosti koje se ne odnose na transport plina.
(2) Neovisnost vlasnika transportnog sustava iz stavka1. ovoga članka osigurava se na način da:
1. osobe odgovorne za rukovođenje vlasnikom transportnog sustava ne sudjeluju u strukturama vertikalno integriranog subjekta koje su, izravno ili posredno, odgovorne za svakodnevni rad proizvodnje plina, distribucije plina i opskrbe plinom,
2. su poduzete odgovarajuće mjere kako bi se profesionalni interesi osoba odgovornih za rukovođenje vlasnikom transportnog sustava uzeli u obzir na način koji osigurava njihovo neovisno djelovanje,
3. je vlasnik transportnog sustava dužan donijeti te pratiti i nadzirati provedbu programa mjera kojima se isključuje mogućnost pristranog postupanja i utvrđuju posebne obveze radnika vezane uz ostvarenje ciljeva programa (program usklađenosti). Osoba ili tijelo nadležno za nadzor nad programom usklađenosti dostavlja Agenciji godišnje izvješće o poduzetim mjerama, koje Agencija i vlasnik transportnog sustava na primjeren način javno objavljuju,
4. se na zaštitu sigurnosti radnog mjesta osobe odgovorne za praćenje programa usklađenosti zaposlene u operatoru transportnog sustava na odgovarajući način primjenjuju odredbe zakona kojima se uređuje područje zaštite sindikalnog povjerenika.
Uvjeti za određivanje neovisnog operatora transporta – imovina, oprema, osoblje i identitet
Članak 18.
(1) Iznimno od odredbi članka 14. ovoga Zakona, na prijedlog vlasnika transportnog sustava Agencija rješenjem može odrediti neovisnog operatora transporta.
(2) Certifikaciju neovisnog operatora transporta, pod uvjetima i na način propisan ovim Zakonom, provodi Agencija.
(3) Neovisni operator transporta mora raspolagati svim financijskim, tehničkim, materijalnim i kadrovskim sredstvima potrebnim za izvršavanje svojih dužnosti i za obavljanje djelatnosti transporta plina, pri čemu moraju biti ispunjeni osobito sljedeći uvjeti:
1. neovisni operator transporta je vlasnik imovine nužne za obavljanje djelatnosti transporta, odnosno vlasnik transportnog sustava i prateće imovine nužne za vođenje energetskog sustava, pogon, održavanje, planiranje razvoja, izgradnju transportnog sustava i predstavljanje Republike Hrvatske u međunarodnim organizacijama i institucijama iz područja transporta plina,
2. neovisni operator transporta zapošljava cjelokupno osoblje nužno za obavljanje djelatnosti transporta plina, uključujući obavljanje svih korporativnih zadataka,
3. nije dopušteno ustupanje osoblja i pružanje usluga za ili od strane nekog drugog društva u strukturi vertikalno integriranog subjekta. Iznimno, neovisni operator transporta može pružati usluge vertikalno integriranom subjektu ako ispunjava sljedeće uvjete:
– pri pružanju takvih usluga ne diskriminira korisnike transportnog sustava, na raspolaganju je svim korisnicima transportnog sustava pod istim uvjetima i ne ograničava, narušava ili sprječava tržišno natjecanje u proizvodnji plina ili opskrbi plinom i
– ako odredbe i uvjete pod kojima se pružaju takve usluge odobri Agencija,
4. ne dovodeći u pitanje odluke nadzornog odbora iz članka 21. ovoga Zakona, vertikalno integrirani subjekt pravodobno i na zahtjev neovisnog operatora transporta daje na raspolaganje neovisnom operatoru transporta odgovarajuća financijska sredstva za buduće investicijske projekte i/ili zamjenu postojeće imovine nužne za obavljanje djelatnosti transporta plina.
(4) Ovisna društva unutar strukture vertikalno integriranog subjekta koja obavljaju djelatnosti proizvodnje plina i proizvodnje prirodnog plina ili opskrbe plinom ne mogu, izravno ili posredno, imati vlasničke udjele u neovisnom operatoru transporta. Neovisni operator transporta ne može, izravno ili posredno, imati vlasničke udjele u ovisnom društvu unutar strukture vertikalno integriranog subjekta koje obavlja djelatnosti proizvodnje plina i proizvodnje prirodnog plina ili opskrbe plinom, niti imati pravo na isplatu dividendi ili neke druge financijske koristi od tog ovisnog društva.
(5) Cjelokupna upravljačka struktura i interni akti neovisnog operatora transporta moraju osigurati njegovu učinkovitu neovisnost. Vertikalno integrirani subjekt ne smije izravno ili posredno utjecati na aktivnosti neovisnog operatora transporta koje su nužne za pripremu desetogodišnjeg plana razvoja transportnog sustava koji se izrađuje u skladu sa člankom 27. ovoga Zakona odnosno na konkurentsko ponašanje neovisnog operatora transporta u svezi sa svakodnevnim poslovima transporta i upravljanja transportnim sustavom.
(6) Neovisni operator transporta svojim posebnim korporativnim identitetom, komuniciranjem, zaštićenim imenom društva i poslovnim prostorom mora biti jasno odvojen od vladajućeg društva u sustavu vertikalno integriranog subjekta i ne smije dovoditi u zabludu u pogledu identiteta vertikalno integriranog subjekta ili nekog njegova dijela. Pri tome smije koristiti samo znakove, slikovne prikaze, imena, slova, brojke, oblike i prikaze koji su prikladni za razlikovanje djelatnosti ili usluga neovisnog operatora transporta od onih koje obavlja vertikalno integrirani subjekt.
(7) Neovisni operator transporta ne smije zajednički dijeliti informatičke sustave ili opremu, poslovne prostore i sustave sigurnog pristupa s bilo kojim dijelom vertikalno integriranog subjekta niti zajednički koristiti usluge istih savjetnika ili vanjskih izvođača za informatičke sustave ili opremu ili sustave sigurnog pristupa.
(8) Neovisni operator transporta mora dati jamstvo da u pogledu informatičke opreme i sustava kontrole pristupa, zajednički ne surađuje s istim savjetnicima i vanjskim pružateljima usluga kao i vertikalno integrirani subjekt.
(9) Reviziju računa neovisnog operatora transporta ne smije provoditi isti revizor koji provodi reviziju računa vertikalno integriranog subjekta ili nekog njegova dijela. U aktivnostima konsolidacije računa vertikalno integriranog subjekta ili iz drugih bitnih razloga koji se moraju prethodno dostaviti Agenciji, revizor može imati uvid u dijelove knjigovodstva neovisnog operatora transporta, ako Agencija nema primjedbi s naslova očuvanja neovisnosti operatora transporta. Takav revizor mora povjerljivo postupati s komercijalno osjetljivim podacima i informacijama, a osobito ih ne smije dijeliti s vertikalno integriranim subjektom.
(10) Osim zadataka iz članaka 26. i 27. ovoga Zakona, neovisni operator transporta obavlja sljedeće zadatke:
1. zastupanje operatora transportnog sustava te komunikacija s trećim stranama i regulatornim agencijama,
2. zastupanje operatora transportnog sustava u međunarodnim organizacijama i institucijama iz područja transporta plina,
3. odobravanje i upravljanje pristupom i korištenjem transportnog sustava bez diskriminacije korisnika transportnog sustava ili kategorija korisnika transportnog sustava,
4. naplata iznosa tarifne stavke za transportni sustav, uključujući za korištenje transportnog sustava, za usluge sustava i za pokriće gubitaka u transportnom sustavu, pri čemu ona vezana uz energiju uravnoteženja prikuplja operator tržišta plina,
5. vođenje plinskog sustava te održavanje, razvoj i izgradnja sigurnog, učinkovitog i ekonomičnog transportnog sustava,
6. planiranje investicija koje osiguravaju dugoročnu sposobnost transportnog sustava da zadovolji razumne zahtjeve potrošnje te koje jamče sigurnost opskrbe i
7. stvaranje zajedničkih pothvata uključujući one s jednim ili više operatora transportnog sustava, operatorom tržišta plina, burzama plina i ostalim relevantnim sudionicima, radi zadovoljavanja ciljeva razvoja i stvaranja regionalnih tržišta ili olakšavanja procesa liberalizacije.
Neovisnost operatora transporta
Članak 19.
(1) Ne dovodeći u pitanje odluke nadzornog odbora iz članka 21. ovoga Zakona, neovisni operator transporta samostalno odlučuje, nezavisno od vertikalno integriranog subjekta, o sredstvima nužnim za vođenje plinskog sustava te za održavanje, razvoj i izgradnju transportnog sustava, kao i o pribavljanju financijskih sredstava na tržištu kapitala, osobito kroz zaduživanja i povećanje kapitala.
(2) Neovisni operator transporta mora postupati na način da osigura raspoloživost sredstava nužnih za pravilno i učinkovito obavljanje djelatnosti transporta plina i za razvoj i održavanje učinkovitog, sigurnog i ekonomičnog transportnog sustava.
(3) Svi komercijalni i financijski odnosi između vertikalno integriranog subjekta, odnosno društava koja na bilo koji način kontrolira vertikalno integrirani subjekt i neovisnog operatora transporta, uključujući zajmove koje neovisni operator transporta daje vertikalno integriranom subjektu, moraju biti u skladu s tržišnim uvjetima. Neovisni operator transporta vodi detaljnu evidenciju o predmetnim komercijalnim i financijskim odnosima i dostavlja je Agenciji na njezin zahtjev.
(4) Neovisni operator transporta dostavlja Agenciji na suglasnost sve komercijalne i financijske sporazume s vertikalno integriranim subjektom, odnosno društvima koja na bilo koji način kontrolira vertikalno integrirani subjekt. Agencija će, po provjeri tržišno usmjerenih i nepristranih uvjeta, u roku od četiri tjedna od dana primitka sporazuma dati ili uskratiti suglasnost. Ako u tom roku ne obavijesti neovisnog operatora transporta o svojoj odluci, smatra se da je dala suglasnost na traženi sporazum.
(5) Neovisni operator transporta obavještava Agenciju o financijskim sredstvima iz stavka 2. ovoga članka koja ima na raspolaganju za buduće investicijske projekte i/ili za zamjenu postojeće imovine.
(6) Vertikalno integrirani subjekt neće obavljati aktivnosti kojima ometa ili utječe na izvršavanje obveza neovisnog operatora transporta utvrđenih ovim Zakonom, niti će od neovisnog operatora transporta tražiti da zahtijeva dopuštenje od vertikalno integriranog subjekta u izvršavanju takvih obveza.
Neovisnost osoblja i članova uprave
Članak 20.
(1) O imenovanju članova uprave neovisnog operatora transporta, prestanku i obnavljanju njihova mandata, radnim uvjetima, uključujući naknadu i ostala materijalna prava članova uprave, u skladu sa Zakonom o trgovačkim društvima odlučuje nadzorni odbor neovisnog operatora transporta iz članka 21. ovoga Zakona.
(2) Članovi uprave neovisnog operatora transporta moraju biti neovisni u svom radu i postupanju. Njihova se neovisnost osigurava na način da:
1. ne zauzimaju niti jedan drugi profesionalni položaj niti, izravno ili posredno, obnašaju neku dužnost, imaju neke obveze, poslovni udio ili poslovne odnose s drugim dijelovima vertikalno integriranog subjekta ili njegovih većinskih dioničara,
2. u razdoblju od tri godine prije njihova imenovanja u neovisnom operatoru transporta ne zauzimaju nikakav profesionalan položaj niti, izravno ili posredno, obnašaju neku dužnost, imaju neke obveze, poslovni udio ili poslovne odnose s vertikalno integriranim subjektom ili nekim njegovim dijelom ili njegovim većinskim dioničarima, osim s operatorom transportnog sustava. Ovaj rok se primjenjuje na imenovanja nakon 3. ožujka 2012.
3. nakon prekida njihova ugovornog odnosa kod operatora transportnog sustava ne zauzimaju nikakav profesionalni položaj, niti obnašaju neku dužnosti, imaju poslovni udio ili poslovne odnose s drugim dijelovima vertikalno integriranog subjekta, kao ni s njegovim većinskim vlasnikom u razdoblju od najmanje četiri godine i
4. nemaju poslovne udjele niti ostvaruju neku drugu izravnu ili posrednu financijsku korist od bilo kojeg dijela vertikalno integriranog subjekta. Njihova naknada za rad ne ovisi o aktivnostima ili poslovnim rezultatima vertikalno integriranog subjekta.
(3) Neovisni operator transporta mora bez odgađanja dostaviti Agenciji prijedlog imenovanja članova uprave koje predlaže nadzorni odbor iz članka 21. ovoga Zakona te uvjete njihova ugovora s društvom, a osobito uvjete koji se odnose na sklapanje, trajanje i prestanak ugovora materijalna i druga prava.
(4) U roku od tri tjedna od dana zaprimanja prijedloga iz stavka 3. ovoga članka Agencija može osporiti prijedlog odluke o imenovanju, odnosno uvjete ugovora sa članovima uprave ako:
1. postoji sumnja u profesionalnu neovisnost članova uprave u smislu stavka 2. ovoga članka te uvjete zapošljavanja, uključujući plaću i ostala materijalna prava ili
2. u slučaju prijevremenog prekida mandata postoji sumnja u nepropisnost takvog prijevremenog prekida. Prijevremeni prekid smatra se nepropisnim onda kada ukazuje na okolnosti prekida koje nisu u skladu s odredbama o neovisnosti o vertikalno integriranom subjektu iz ovoga Zakona.
(5) Odredbe iz stavka 2. i stavka 4. točke 2. ovoga članka primjenjuju se na odgovarajući način i na osobe zaposlene na rukovodećim mjestima iz područja vođenja plinskog sustava te održavanja, izgradnje i razvoja transportnog sustava, odnosno ostale zaposlene osobe na rukovodećim radnim mjestima koje su na prvoj razini rukovođenja ispod uprave.
Neovisnost nadzornog odbora
Članak 21.
(1) Neovisni operator transporta ima nadzorni odbor imenovan u skladu s odredbama zakona kojima se uređuje područje trgovačkih društava, odnosno uređuju nadležnosti nadzornog odbora za donošenje odluka koje mogu značajno utjecati na vrijednost imovine dioničara/članova društva neovisnog operatora transporta, osobito odluka koje su vezane uz davanje suglasnosti na godišnje i dugoročne financijske planove, razine zaduživanja neovisnog operatora transporta i iznosa dividendi/dobiti koje isplaćuju dioničarima/članovima društva. Odluke koje se odnose na imenovanje, ponovno imenovanje, uvjete imenovanja uključujući naknade i druga materijalna prava te okončanje ugovora sa članovima uprave donosi nadzorni odbor. Odluke u nadležnosti nadzornog odbora ne uključuju odluke koje se odnose na svakodnevne aktivnosti operatora transporta i upravljanje transportnim sustavom, niti aktivnosti potrebne za izradu desetogodišnjeg plana razvoja transportnog sustava.
(2) Nadzorni odbor sastavljen je od predstavnika vertikalno integriranog subjekta, predstavnika dioničara/članova društva treće strane i predstavnika drugih zainteresiranih strana, kao što su radnici neovisnog operatora transporta.
(3) Odredbe članka 20. stavaka 2., 3. i 4. ovoga Zakona primjenjuju se najmanje na polovinu broja članova nadzornog odbora umanjenog za jedan. Odredba članka 20. stavka 4. točke 2. ovoga Zakona primjenjuje se na sve članove nadzornog odbora.
Program usklađenosti i osoba za praćenje usklađenosti
Članak 22.
(1) Neovisni operator transporta mora donijeti program usklađenosti kojim su pobliže utvrđene mjere kojima se isključuje mogućnost pristranog ponašanja te način praćenja usklađenosti s tim programom. Program usklađenosti utvrđuje posebne obveze zaposlenika vezane uz ispunjenje tih ciljeva. Na program usklađenosti prethodnu suglasnost daje Agencija. Usklađenost s programom neovisno prati osoba za praćenje usklađenosti.
(2) Osobu za praćenje usklađenosti imenuje nadzorni odbor uz prethodnu suglasnost Agencije. Agencija može uskratiti suglasnost na imenovanje osobe za praćenje usklađenosti samo ako nije dovoljno neovisna ili nema odgovarajuće stručne sposobnosti. Osoba za praćenje usklađenosti može biti fizička ili pravna osoba. Na osobu za praćenje usklađenosti primjenjuju se odredbe članka 20. stavaka 1. do 3. ovoga Zakona.
(3) Zadaci osobe za praćenje usklađenosti su:
1. praćenje provedbe programa usklađenosti,
2. izrada godišnjeg izvješća, utvrđivanje mjera poduzetih u svrhu provedbe programa usklađenosti i njihovo podnošenje Agenciji,
3. podnošenje izvješća nadzornom odboru i izdavanje preporuka vezanih uz program usklađenosti i njegovu provedbu,
4. obavještavanje Agencije o svakoj bitnoj povredi vezanoj uz provedbu programa usklađenosti i
5. podnošenje izvješća Agenciji o svim komercijalnim i financijskim odnosima između vertikalno integriranog subjekta i operatora transportnog sustava.
(4) Osoba za praćenje usklađenosti dostavlja Agenciji prijedlog odluka o investicijskom planu ili o pojedinim investicijama u transportni sustav, najkasnije do trenutka kad uprava neovisnog operatora transporta iste dostavi nadzornom odboru.
(5) Ako skupština vertikalno integriranog subjekta ili nadzorni odbor glasovanjem spriječi usvajanje odluke, rezultat čega je sprječavanje ili odgađanje investicija koje se prema desetogodišnjem planu razvoja transportnog sustava moraju izvršiti u sljedeće tri godine, osoba za praćenje usklađenosti o tome izvještava Agenciju koja zatim postupa u skladu s odredbama ovoga Zakona.
(6) Na uvjete koji uređuju mandat ili zapošljavanje osobe za praćenje usklađenosti, uključujući i trajanje mandata ili radnog odnosa, suglasnost daje Agencija. Takvi uvjeti moraju osigurati neovisnost osobe za praćenje usklađenosti, uključujući osiguranje svih potrebnih sredstava za ispunjavanje njegovih zadataka. Tijekom svog mandata ili zaposlenja osoba za praćenje usklađenosti ne može zauzimati niti jedan drugi profesionalni položaj niti, izravno ili posredno, obnašati neku dužnost ili imati poslovni udio u ili s nekim drugim dijelom vertikalno integriranog subjekta ili njegovim većinskim dioničarima.
(7) Osoba za praćenje usklađenosti redovito podnosi usmena ili pisana izvješća Agenciji i ima pravo redovito izvještavati, usmeno ili pismeno, nadzorni odbor neovisnog operatora transporta.
(8) Osoba za praćenje usklađenosti može prisustvovati svim sastancima rukovodećeg osoblja ili uprave neovisnog operatora transporta te sastancima nadzornog odbora i skupštine i dužnost je ovih tijela obavijestiti tu osobu o zakazanim sastancima te joj dostaviti potrebne materijale za sjednicu. Osoba za praćenje usklađenosti prisustvuje svim sastancima na kojima se razmatraju sljedeća pitanja: 1. uvjeti pristupa i korištenja transportnog sustava, osobito oni koji se odnose na cijene za korištenje transportnog sustava, usluge vezane uz pristup i korištenje transportnog sustava, dodjelu transportnog kapaciteta i upravljanje zagušenjem, transparentnost, uravnoteženje i sekundarna tržišta, 2. projekti u tijeku vezani uz vođenje plinskog sustava te održavanje i razvoj transportnog sustava, uključujući investicije u prekogranične vodove i priključke ili 3. kupnja ili prodaja plina potrebne za rad plinskog sustava i transportnog sustava, uključujući pomoćne usluge, usluge sustava i uslugu uravnoteženja.
(9) Osoba za praćenje usklađenosti prati usklađenost rada neovisnog operatora transporta s odredbama koje uređuju povjerljivost neovisnog operatora transporta i vlasnika transportnog sustava.
(10) Osoba za praćenje usklađenosti ima pristup svim bitnim podacima i uredima neovisnog operatora transporta te svim informacijama koje su mu potrebne za izvršenje njegovih zadataka. Osoba za praćenje usklađenosti ima pristup uredima neovisnog operatora transporta bez prethodne najave.
(11) Uz prethodnu suglasnost Agencije nadzorni odbor može razriješiti dužnosti osobu za praćenje usklađenosti. Agencija je ovlaštena zahtijevati razrješenje osobe za praćenje usklađenosti zbog razloga nedostatne neovisnosti u radu ili nedostatnih stručnih sposobnosti.
(12) U pogledu zaštite sigurnosti radnog mjesta, osoba za praćenje usklađenosti tijekom svojeg namještenja, ako je zaposlenik neovisnog operatora transporta, uživa prava sukladno odredbama zakona kojima se uređuje područje zaštite sindikalnog povjerenika.
Certifikacija i određivanje operatora transportnog sustava
Članak 23.
(1) Agencija neprekidno provodi nadzor nad ispunjavanjem uvjeta o razdvajanju operatora transportnog sustava propisanih ovim Zakonom. Agencija provodi postupak certifikacije operatora transportnog sustava. Agencija će izdati certifikat operatoru transportnog sustava kao:
1. vlasnički razdvojenom operatoru transportnog sustava sukladno članku 14. ovoga Zakona ili
2. neovisnom operatoru sustava sukladno odredbama članaka 15. do 17. ovoga Zakona ili
3. neovisnom operatoru transporta sukladno odredbama članaka 18. do 22. ovoga Zakona.
(2) Postupak certifikacije operatora transportnog sustava provodi se:
1. na zahtjev operatora transportnog sustava u skladu sa stavkom 3. točkom 1. ovoga članka,
2. na inicijativu Agencije kada:
– operator transportnog sustava ne postavlja zahtjev za certificiranjem u skladu sa stavkom 3. točkom 1. ovoga članka ili
– Agencija dobije saznanja o planiranim izmjenama koje predstavljaju potrebu za novim vrednovanjem certificiranja ili koje mogu dovesti ili su dovele do povrede propisa o razdvajanju,
3. u skladu s uputama Europske komisije.
Na postupak certifikacije primjenjuju se na odgovarajući način odredbe Uredbe (EZ) br. 715/2009.
(3) Operator transportnog sustava dužan je bez odgađanja:
1. podnijeti zahtjev za certificiranjem ako još nije certificiran i
2. obavijestiti Agenciju o svim planiranim transakcijama koje mogu zahtijevati ponovno vrednovanje certificiranja.
Operator transportnog sustava mora Agenciji dostaviti svoje podatke, u prilogu zahtjeva za certifikaciju, kao i na zahtjev Agencije, sve dokumente potrebne za certifikaciju.
(4) Agencija će dostaviti na mišljenje Europskoj komisiji obrazloženi nacrt certifikata u roku od četiri mjeseca od pokretanja postupka certifikacije operatora transportnog sustava, odnosno od dostavljanja dokumenata od strane operatora transportnog sustava. Agencija će u postupku certifikacije sukladno stavku 1. točkama 1. i 3. ovoga članka u što većoj mjeri uzeti u obzir mišljenje Komisije. Odstupanje od mišljenja Komisije Agencija je dužna pisano obrazložiti.
(5) Agencija mora po zaprimanju mišljenja Europske komisije u roku od dva mjeseca odlučiti o zahtjevu za certifikacijom. Ako je to potrebno za postizanje svrhe ovoga Zakona, certifikat se može dati uz propisivanje određenih obveza i uvjeta.
(6) Iznimno od odredbe stavka 4. ovoga članka, pri certificiranju u skladu s odredbom stavka 1. točke 2. ovoga članka Agencija je obvezna uvažiti mišljenje Komisije.
(7) Agencija vodi službenu evidenciju o svim kontaktima ostvarenim s Europskom komisijom u okviru postupka certifikacije operatora transportnog sustava. Službena evidencija daje se na uvid subjektu koji traži izdavanje certifikata te Ministarstvu. Izdani certifikat zajedno s obrazloženjem javno se objavljuje pri čemu dijelove koji sadrže komercijalno osjetljive informacije treba izvesti kao nečitljive. Mišljenje Komisije iz stavka 4. ovoga članka objavljuje se na internetskoj stranici Agencije, ako u obrazloženju odluke nije drugačije određeno. Agencija je obvezna komercijalno osjetljive informacije držati u tajnosti.
(8) Operator transportnog sustava i energetski subjekti koji obavljaju djelatnost proizvodnje plina, trgovine ili opskrbe plinom obvezni su bez odgađanja dostavljati na zahtjev Agenciji i Europskoj komisiji sve podatke i informacije mjerodavne za ispunjavanje njihovih zadaća u skladu s odredbama ovoga članka.
(9) Nakon okončanja postupka certifikacije Agencija rješenjem određuje operatora transportnog sustava sukladno stavku 1. ovoga članka te o tome bez odgađanja obavještava Europsku komisiju. Na određivanje neovisnog operatora sustava sukladno odredbama stavka 1. točke 2. ovoga članka prethodnu suglasnost daje Europska komisija. Ako Agencija u provođenju nadzora utvrdi da su zbog povrede odredbi o razdvajanju prestali postojati uvjeti temeljem kojih je izdan certifikat ukinut će rješenje kojim je izdan certifikat o određivanju operatora transportnog sustava. Rješenje kojim se određuje, odnosno rješenje kojim se ukida rješenje kojim je izdan certifikat operatoru transportnog sustava objavljuje se na internetskim stranicama Agencije te u »Službenom glasniku Europske unije«.
Postupak certifikacije operatora transportnog sustava u odnosu na treće države
Članak 24.
(1) Na postupak certifikacije započet temeljem zahtjeva za certificiranjem koji podnosi vlasnik transportnog sustava ili operator transportnog sustava kojeg kontrolira osoba ili osobe iz treće države ili trećih država primjenjuju se na odgovarajući način odredbe članka 23. ovoga Zakona uz sljedeća odstupanja navedena u ovom članku.
(2) Agencija bez odgađanja obavještava Ministarstvo i Europsku komisiju te dostavlja prijedlog svoje odluke o:
1. zahtjevu za certificiranjem od strane vlasnika transportnog sustava ili operatora transportnog sustava kojeg kontrolira osoba ili osobe iz treće države ili trećih država i 2. svim okolnostima koje bi mogle imati za posljedicu da osoba ili osobe iz treće države ili trećih država preuzmu kontrolu nad transportnim sustavom ili operatorom transportnog sustava.
(3) Ako Europska komisija ne dostavi svoje mišljenje u roku od dva mjeseca ili ako Europska komisija zatraži mišljenje Agencije za suradnju energetskih regulatora, odnosno zainteresiranih strana, u tom se slučaju takav rok može produžiti za najduže dva mjeseca, smatra se da Europska komisija nema primjedbi na preliminarnu odluku Agencije.
(4) Ministarstvo utvrđuje ugrožava li izdavanje certifikata od strane Agencije sigurnost opskrbe energijom Republike Hrvatske i Europske unije te svoje stajalište dostavlja Agenciji u roku od 60 dana od dana dostavljanja obavijesti Agencije. U razmatranju ovog pitanja Ministarstvo uzima u obzir sljedeće:
1. prava i obveze Europske unije prema toj trećoj državi koje proizlaze iz međunarodnog prava, uključujući sve sporazume sklopljene s jednom ili više trećih država u kojima je Europska unija jedna od strana i koji se tiču pitanja sigurnosti opskrbe energijom, u skladu s međunarodno preuzetim obvezama Republike Hrvatske,
2. prava i obveze Republike Hrvatske prema toj trećoj državi koje proizlaze iz sporazuma koji je s njom sklopila u onoj mjeri u kojoj su u skladu s pravom Europske unije i 3. ostale specifičnosti i okolnosti slučaja i treće države.
(5) Agencija prilikom izdavanja certifikata mora uzeti u obzir stajalište Ministarstva. Agencija izdaje certifikat operatoru transportnog sustava u odnosu na treće države u roku od 60 dana od roka iz stavka 3. ovoga članka.
(6) Protiv rješenja iz stavka 5. ovoga članka operator transportnog sustava u odnosu na treće države može izjaviti žalbu Agenciji.
Određivanje operatora transportnog sustava
Članak 25.
(1) Operator transportnog sustava je pravna ili fizička osoba koja je ishodila certifikat i dozvolu za obavljanje energetske djelatnosti transporta plina.
(2) Agencija je dužna o izdavanju certifikata i dozvole za obavljanje energetske djelatnosti transporta plina bez odgađanja obavijestiti Europsku komisiju.
Dužnosti operatora transportnog sustava
Članak 26.
Operator transportnog sustava je dužan:
1. voditi, održavati i razvijati siguran, pouzdan i učinkovit transportni sustav,
2. osigurati tehničke preduvjete, pod ekonomski optimalnim uvjetima, za prihvat u transportni sustav plina proizvedenog na teritoriju Republike Hrvatske i plina koji se uvozi iz različitih izvora i pravaca te za tranzit plina,
3. priključiti na transportni sustav građevinu pravne i fizičke osobe koja ispunjava uvjete propisane ovim Zakonom, a posebice aktom iz članka 84. ovoga Zakona, metodologijom iz članka 88. stavka 2. ovoga Zakona te koja je izgrađena na temelju građevinske dozvole ili drugog odgovarajućeg akta na temelju kojeg se može graditi građevina,
4. uspostaviti i osigurati rad dispečerskog centra za vođenje transportnog sustava, sustava mjerenja i sustava za praćenje parametara kvalitete plina i pouzdanosti isporuke plina, upravljanje zagušenjima i uravnoteženje transportnog sustava,
5. transportirati plin na temelju sklopljenih ugovora,
6. obavijestiti Agenciju da korisnik transportnog sustava u razdoblju od tri uzastopna mjeseca nije pravodobno ispunio obveze prema operatoru transportnog sustava,
7. pismeno obavijestiti operatora tržišta plina o opskrbljivaču/trgovcu koji nije ispunio svoje dospjele novčane obveze za razdoblje iz članka 3. stavka 2. točke 33. ovoga Zakona prema operatoru transportnog sustava,
8. nabaviti i uskladištiti plin za potrebe operativnih zaliha te se koristiti operativnim zalihama u svrhu osiguranja optimalnog vođenja transportnog sustava,
9. nabavljati plin za potrebe vođenja sustava na transparentan i nediskriminirajući način te na tržišnim principima,
10. održavati parametre kvalitete plina, pružati kvalitetu usluge i održavati pouzdanost transport plina u skladu s aktom iz članka 89. ovoga Zakona,
11. na razini transportnog sustava osigurati mjerenje količina plina i očitanje mjernih uređaja u skladu s aktom iz članka 84. ovoga Zakona,
12. uravnoteživati transportni sustav u skladu s aktima iz članaka 83. i 84. ovoga Zakona,
13. osigurati objektivne, jednake i transparentne uvjete pristupa transportnom sustavu, u skladu s ovim Zakonom te aktima iz članaka 83. i 84. ovoga Zakona,
14. izraditi desetogodišnji plan razvoja transportnog sustava, pri čemu planirane investicije u izgradnju i rekonstrukciju transportnog sustava trebaju biti tehnički opravdane i ekonomski efikasne te osiguravati odgovarajući stupanj sigurnosti opskrbe plinom,
15. do 30. travnja tekuće godine dostaviti Agenciji izvješće o ostvarenim investicijama u izgradnju i rekonstrukciju transportnog sustava u prethodnoj godini,
16. izraditi i do 1. ožujka tekuće godine dostaviti Agenciji godišnje izvješće operatora transportnog sustava za prethodnu godinu, a koje mora sadržavati izvješće o pouzdanosti, sigurnosti i učinkovitosti transportnog sustava, kvaliteti plina, kvaliteti usluge, pouzdanosti isporuke plina, tehničkim karakteristikama sustava, korištenju kapaciteta transportnog sustava, održavanju opreme sustava te ispunjavanju ostalih dužnosti i ostvarivanju prava iz ovoga Zakona,
17. sudionicima na tržištu plina davati informacije u skladu s aktima iz članaka 83., 84. 85., 86. i 87. ovoga Zakona,
18. sudionicima na tržištu plina čija je oprema izravno priključena na transportni sustav davati propisane informacije o opsegu, danu i trajanju obustave transporta plina i očekivanom smanjenju kapaciteta transportnog sustava, sukladno aktu iz članka 84. ovoga Zakona,
19. davati propisane informacije o investicijskim projektima vezanim uz transportni sustav te o planiranom izlasku iz pogona određenih objekata transportnog sustava,
20. osigurati zaštitu povjerljivosti podataka koje je saznao u obavljanju djelatnosti,
21. provoditi postupak promjene opskrbljivača plinom za kupca koji je priključen na transportni sustav sukladno aktu iz članka 89. ovoga Zakona,
22. voditi evidenciju svih mjesta predaje plina u transportni sustav i preuzimanja plina iz transportnog sustava, uključivo evidenciju kojem opskrbljivaču pripada krajnji kupac, o pripadnosti opskrbljivača plinom i trgovaca plinom bilančnoj skupini,
23. izgraditi međudržavne spojne plinovode ili po potrebi povećati raspoloživi kapacitet postojećih međudržavnih spojnih plinovoda, radi integracije s transportnim sustavom država članica Europske unije i trećih država, uzimajući u obzir ekonomski razumne i tehnički izvodive zahtjeve za dodatnim kapacitetom, uvažavajući sigurnost opskrbe plinom,
24. surađivati i razmjenjivati informacije s institucijama uspostavljenim u Europskoj uniji koje na temelju međunarodnog ugovora imaju pravo i obvezu praćenja planova razvoja transportnog sustava, korištenja i razvoja međudržavnih spojnih plinovoda i suradnje unutar jedne ili više regija,
25. uzeti u obzir mišljenja i preporuke te provoditi odluke institucija uspostavljenih u Europskoj uniji koje imaju pravo i obvezu obavljanja zadaća povezanih s dužnostima operatora transportnog sustava na temelju međunarodnih ugovora,
26. prilikom donošenja desetogodišnjeg plana razvoja transportnog sustava definirati ciljeve i terminski plan provedbe mjera za povećanje energetske učinkovitosti plinskog transportnog sustava, što uključuje planiranje iznosa godišnje energetske uštede. Agencija, po odobrenju, plan dostavlja Ministarstvu,
27. primijeniti iznose tarifnih stavki za transport plina na temelju odluke i metodologije koju donosi Agencija, u skladu s odredbama zakona kojim se uređuje energetski sektor te ih na primjeren način javno objaviti, i to najmanje 15 dana prije početka primjene. Metodologija mora uključivati i troškove koji nastaju zbog njegova sudjelovanja u međunarodnim organizacijama iz područja transporta plina uspostavljenim prema međunarodnim ugovorima,
28. donijeti, uz suglasnost Agencije, cjenik nestandardnih usluga operatora transportnog sustava te ih na primjeren način javno objaviti i to najmanje 15 dana prije početka primjene. U slučaju uskraćivanja suglasnosti Agencija može samostalno odrediti te cijene,
29. sudjelovati u aktivnostima ENTSO-G na temelju međunarodnih ugovora,
30. sudjelovati u radu jednog ili više integriranih plinskih sustava na regionalnoj razini koji povezuju Republiku Hrvatsku i jednu ili više država članica Europske unije, a uspostavljeni su radi dodjele transportnog kapaciteta i provjere sigurnosti opskrbe, na temelju međunarodno preuzetih obveza Republike Hrvatske,
31. voditi računa o energetskoj učinkovitosti te zaštiti prirode i okoliša,
32. izvršavati zahtjeve za transparentnošću u okviru obavljanja svoje energetske djelatnosti utvrđene Uredbom (EZ) br. 715/2009.
Članak 27.
(1) Operator transportnog sustava dužan je izraditi desetogodišnji plan razvoja transportnog sustava iz članka 26. točke 14. ovoga Zakona u skladu sa Strategijom energetskog razvoja i Programom provedbe Strategije energetskog razvoja te ga dostaviti do 1. rujna tekuće godine Agenciji na odobrenje. Desetogodišnji plan se izrađuje za razdoblje koje započinje s godinom koja slijedi godinu u kojoj je plan dostavljen na odobrenje.
(2) Desetogodišnjim planom razvoja transportnog sustava posebno se:
– planiraju učinkovite mjere koje jamče dostatnost transportnog sustava i sigurnost opskrbe,
– ukazuje sudionicima na tržištu plina na glavnu transportnu infrastrukturu koju treba izgraditi ili proširiti u regulatornom razdoblju,
– obuhvaćaju investicije o kojima je već donesena odluka i utvrđuju nove investicije koje treba realizirati u regulatornom razdoblju,
– daje vremenski okvir realizacije za sve investicijske projekte,
– daje desetogodišnja projekcija razvoja transportnog sustava.
(3) Desetogodišnji plan razvoja transportnog sustava osobito treba sadržavati sljedeće:
– plan investicija u izgradnju i rekonstrukciju transportnog sustava, uključujući plan stavljanja u uporabu plinovoda i ostalih objekata transportnog sustava, u naturalnim i financijskim pokazateljima,
– studiju opravdanosti planiranih investicija, uključujući projekciju potražnje i opskrbe plinom u Republici Hrvatskoj, kao i planove o razvoju plinskog proizvodnog sustava, sustava skladišta plina i terminala za UPP te izvore financiranja planiranih investicija,
– analize i podloge na kojima se zasniva desetogodišnja projekcija razvoja transportnog sustava.
(4) Agencija pri odobravanju desetogodišnjeg plana razvoja transportnog sustava:
– provjerava usklađenost desetogodišnjeg plana razvoja transportnog sustava sa Strategijom energetskog razvoja i Programom provedbe Strategije energetskog razvoja, pri čemu se može savjetovati s Ministarstvom,
– provjerava usklađenost desetogodišnjeg plana razvoja transportnog sustava s neobvezujućim desetogodišnjim planom razvoja transportnog sustava Europske unije prema Uredbi (EZ) br. 715/2009, pri čemu se Agencija može savjetovati s Agencijom za suradnju energetskih regulatora,
– savjetuje se sa svim postojećim ili potencijalnim korisnicima transportnog sustava o desetogodišnjem planu razvoja transportnog sustava kroz javnu raspravu koja traje 15 dana, pri čemu od potencijalnih korisnika transportnog sustava može zatražiti odgovarajuće dokaze, te provjerava pokriva li desetogodišnji plan razvoja transportnog sustava sve investicijske potrebe prepoznate tijekom savjetodavnog postupka,
– može zahtijevati od operatora transportnog sustava izmjenu i dopunu desetogodišnjeg plana razvoja transportnog sustava.
(5) Agencija na temelju odobrenog plana razvoja transportnog sustava objavljuje na internetskoj stranici podatke o glavnoj transportnoj infrastrukturi koju treba izgraditi ili proširiti u regulatornom razdoblju, s desetogodišnjom projekcijom razvoja transportnog sustava.
(6) Agencija na temelju izviješća o ostvarenim investicijama u izgradnju i rekonstrukciju transportnog sustava u prethodnoj godini iz članka 26. točke 15. ovoga Zakona provjerava je li operator transportnog sustava realizirao pojedine investicije unutar tri godine od godine za koju su one odobrene, u skladu s odobrenim desetogodišnjim planom razvoja transportnog sustava. Ako su takve investicije još uvijek relevantne na osnovi najnovijeg desetogodišnjeg plana razvoja transportnog sustava, odnosno ako za njihovo neostvarenje ne postoje opravdani razlozi, Agencija može poduzimati najmanje jednu od sljedećih mjera kako bi osigurala realizaciju odobrenih investicija:
– zahtijevati od operatora transportnog sustava realizaciju predmetnih investicija,
– organizirati natječajni postupak otvoren za sve ulagače zainteresirane za predmetne investicije ili
– obvezati operatora transportnog sustava da prihvati povećanje kapitala za financiranje potrebnih investicija i dozvoli neovisnim ulagačima doprinos u kapitalu.
(7) Ako Agencija iskoristi svoje ovlasti iz stavka 6. podstavka 2. ovoga članka, može obvezati operatora transportnog sustava na izbor jedne ili više sljedećih mogućnosti:
1. financiranje od bilo koje treće strane,
2. izgradnja od bilo koje treće strane,
3. samostalna izgradnja novih predmetnih objekata ili
4. samostalno upravljanje novim predmetnim objektima.
U tom slučaju operator transportnog sustava osigurava ulagačima sve informacije potrebne za realizaciju investicija, priključuje nove objekte na transportni sustav i općenito čini sve potrebne radnje u svrhu olakšanja provedbe predmetnih investicijskih projekata. Pri tome Agencija daje prethodnu suglasnost na relevantne financijske aranžmane.
(8) U slučaju kada Agencija postupa na temelju ovlaštenja iz stavka 6. podstavka 1. ovoga članka, troškovi predmetnih investicija smatraju se opravdanim troškovima u skladu s metodologijom iz članka 88. stavka 1. podstavka 1. ovoga Zakona.
Prava operatora transportnog sustava
Članak 28.
Operator transportnog sustava ima pravo:
1. odbiti pristup transportnom sustavu pod uvjetima iz članka 75. ovoga Zakona,
2. kupovati plin radi obavljanja svoje osnovne djelatnosti, optimalnog vođenja transportnog sustava, vlastite potrošnje, nadoknade gubitaka plina u transportnom sustavu prilikom izvođenja radova na sustavu, nadoknade pogonskih gubitaka i formiranja i održavanja operativne zalihe u skladu s ovim Zakonom i aktom iz članka 84. ovoga Zakona,
3. uspostaviti i osigurati rad vlastite elektroničke komunikacijske mreže za nadzor, mjerenje i automatizaciju transportnog sustava,
4. ograničiti ili prekinuti ugovoreni transport plina:
a) u slučaju izravne ugroženosti života i zdravlja ljudi ili imovine te radi otklanjanja takvih opasnosti,
b) radi planiranog održavanja ili rekonstrukcije transportnog sustava,
c) radi otklanjanja kvarova na transportnom sustavu,
d) kada korisnik preuzima plin na način koji bi mogao ugroziti život i zdravlje ljudi ili imovinu,
e) u slučaju neovlaštene potrošnje plina,
f) u slučajevima kada se korisnik ne pridržava svojih ugovornih obveza,
g) po nalogu opskrbljivača plinom ili trgovca plinom,
5. prilagoditi duljinu trajanja rada zaposlenika dispečerskog centra, službe za hitne intervencije i ostalih vezanih službi koja, radi sigurnog, pouzdanog i učinkovitog vođenja transportnog sustava, može biti dulja od osam sati u razdoblju od dvadeset i četiri sata, uz uvjet da se tim zaposlenicima kolektivnim ugovorom osigura odgovarajući zamjenski odmor u skladu s posebnim propisima.
V. OPERATOR SUSTAVA SKLADIŠTA PLINA
Dužnosti operatora sustava skladišta plina
Članak 29.
Operator sustava skladišta plina je dužan:
1. voditi, održavati i razvijati siguran, pouzdan i učinkovit sustav skladišta plina,
2. osigurati korisnicima sustava skladišta plina kvalitetu plina, kvalitetu usluge i pouzdanost isporuke u skladu s aktom iz članka 89. ovoga Zakona,
3. uspostaviti i osigurati rad upravljačkog centra za operativno vođenje sustava skladišta plina i sustava mjerenja ulaznih i izlaznih tokova te parametara kvalitete plina i pouzdanosti isporuke plina,
4. skladištiti plin na temelju sklopljenih ugovora,
5. obavijestiti Agenciju da korisnik sustava skladišta plina u razdoblju od tri uzastopna mjeseca nije pravodobno ispunio obveze prema operatoru sustava skladišta plina,
6. pismeno obavijestiti operatora tržišta plina o opskrbljivaču/trgovcu koji nije ispunio svoje dospjele novčane obveze za razdoblje iz članka 3. stavka 2. točke 33. ovoga Zakona prema operatoru sustava skladišta plina,
7. osigurati objektivne, jednake i transparentne uvjete pristupa sustavu skladišta plina, u skladu s ovim Zakonom, a posebice s aktima iz članaka 83. i 86. ovoga Zakona,
8. nabavljati plin za potrebe vođenja sustava na transparentan i nediskriminirajući način te na tržišnim principima,
9. izraditi plan razvoja sustava skladišta plina, pri čemu planirane investicije u izgradnju i rekonstrukciju sustava skladišta plina trebaju biti tehnički opravdane i ekonomski efikasne te osiguravati odgovarajući stupanj sigurnosti opskrbe plinom,
10. do 30. travnja tekuće godine dostaviti Agenciji izvješće o ostvarenim investicijama u izgradnju i rekonstrukciju sustava skladišta plina u prethodnoj godini,
11. izraditi i do 1. ožujka tekuće godine dostaviti Agenciji godišnje izvješće operatora sustava skladišta plina za prethodnu godinu, a koje mora sadržavati izvješće o pouzdanosti, sigurnosti i učinkovitosti sustava skladišta plina, kvaliteti plina, kvaliteti usluge, pouzdanosti isporuke plina, tehničkim karakteristikama sustava, korištenju kapaciteta sustava skladišta plina, održavanju opreme sustava te ispunjavanju ostalih dužnosti i korištenju prava iz ovoga Zakona,
12. sudionicima na tržištu plina davati informacije u skladu s aktima iz članaka 83., 84., 85. i 86. ovoga Zakona,
13. davati propisane informacije o investicijskim projektima vezanim uz sustav skladišta plina te o planiranom izlasku iz pogona određenih objekata sustava skladišta plina,
14. primijeniti iznose tarifnih stavki za skladištenje plina na temelju odluke i metodologije koju donosi Agencija, u skladu s odredbama zakona kojim se uređuje energetski sektor te ih na primjeren način javno objaviti, i to najmanje 15 dana prije početka primjene,
15. donijeti, uz suglasnost Agencije, cjenik nestandardnih usluga operatora sustava skladištenja plina te ih na primjeren način javno objaviti, i to najmanje 15 dana prije početka primjene. U slučaju uskraćivanja suglasnosti Agencija može samostalno odrediti te cijene,
16. pružati pozornost energetskoj učinkovitosti te zaštiti prirode i okoliša,
17. osigurati zaštitu povjerljivosti podataka koje je saznao u obavljanju djelatnosti,
18. izvršavati zahtjeve za transparentnošću u okviru obavljanja svoje energetske djelatnosti utvrđene Uredbom (EZ) br. 715/2009.
Članak 30.
(1) Operator sustava skladišta plina dužan je izraditi plan razvoja sustava skladišta plina iz članka 29. točke 9. ovoga Zakona u skladu sa Strategijom energetskog razvoja i Programom provedbe Strategije energetskog razvoja.
(2) Planom razvoja sustava skladišta plina posebno se:
– ukazuje sudionicima na tržištu plina na infrastrukturu sustava skladišta plina koju treba izgraditi ili proširiti u regulatornom razdoblju, – obuhvaćaju investicije o kojima je već donesena odluka i utvrđuju nove investicije koje treba realizirati u regulatornom razdoblju,
– daje vremenski okvir realizacije za sve investicijske projekte,
– daje desetogodišnja projekcija razvoja sustava skladišta plina.
(3) Plan razvoja sustava skladišta plina osobito treba sadržavati sljedeće:
– plan investicija u izgradnju i rekonstrukciju sustava skladišta plina, uključujući plan stavljanja u uporabu objekata sustava skladišta plina, u naturalnim i financijskim pokazateljima,
– studiju opravdanosti planiranih investicija, uključujući projekciju potrebe za kapacitetima sustava skladišta plina u Republici Hrvatskoj, kao i pretpostavke o potrebama za kapacitetima sustava skladišta plina u regiji te izvore financiranja planiranih investicija.
(4) Plan razvoja sustava skladišta plina izrađuje se za regulatorno razdoblje, s desetogodišnjom projekcijom razvoja sustava skladišta plina, sukladno metodologiji iz članka 88. stavka 1. podstavka 3. ovoga Zakona, a dostavlja se Agenciji uz zahtjev za utvrđivanje iznosa tarifnih stavki za skladištenje plina.
Prava operatora sustava skladišta plina
Članak 31.
Operator sustava skladišta plina ima pravo:
1. priključiti sustav skladišta plina na transportni ili distribucijski sustav, u skladu s aktima iz članaka 84. i 88. ovoga Zakona i metodologijom iz članka 88. stavka 2. ovoga Zakona,
2. odbiti pristup sustavu skladišta plina pod uvjetima iz članka 75. ovoga Zakona,
3. kupovati plin radi optimalnog vođenja sustava skladišta plina, vlastite potrošnje, nadoknade gubitaka plina u sustavu skladišta plina prilikom izvođenja radova na sustavu i nadoknade pogonskih gubitaka te radi održavanja osnovne mase plina u sustavu skladišta plina u skladu s ovim Zakonom i aktom iz članka 86. ovoga Zakona,
4. ograničiti ili privremeno prekinuti ugovoreno skladištenje plina:
a) u slučaju izravne ugroženosti života i zdravlja ljudi ili imovine te radi otklanjanja takvih opasnosti,
b) radi planiranog održavanja ili rekonstrukcije sustava skladišta plina,
c) radi otklanjanja kvarova na sustavu skladišta plina,
d) u slučajevima kad se korisnik ne pridržava svojih ugovornih obveza,
5. prilagoditi duljinu trajanja rada zaposlenika upravljačkog centra, službe za hitne intervencije i ostalih vezanih službi koja, radi sigurnog, pouzdanog i učinkovitog vođenja sustava skladišta plina, može biti dulja od osam sati u razdoblju od dvadeset i četiri sata, uz uvjet da se tim zaposlenicima kolektivnim ugovorom osigura odgovarajući zamjenski odmor u skladu s posebnim propisima.